Skupština Srbije usvojila je danas, na prijedlog Vlade Srbije i upit predstavništva RS u Beogradu, prijedlog rješenja za reorganizaciju vlasti u BiH. Jednoglasnom odlukom, usvojen je prijedlog Srpske napredne stranke da se Bosni i Hercegovini umjesto tri člana predsjedništva, dva predsjednika eniteta i dva premijera entiteta predloži imenovanje Aleksandra Vulina za vršioca dužnosti funkcije Vulin.
„Skupština Srbije je, na moje iznenađenje, jednoglasno usvojila predlog da se neefikasna i nesložna vlast u BiH, koja ima sedam zvaničnika i predsedavajućeg Saveta ministara koga niko ne doživljava, zameni institutom Vulin. Institut bi imao mandat od četiri godine, i birao bi se u jednom mandatu u Srbiji, a u drugom mandatu u Hrvatskoj. Naš predlog za prvi mandat je Aleksandar Vulin, koji je pored svih svojih kvaliteta i marljivosti, sa prostora BiH“, rekao je premijer Aleksandar Vučić
O ovom prijedlogu Skupština se, kaže predsjednica Gojković, savjetovala i sa Saborom Hrvatske, koji je pristao na ovaj model ukoliko svaki drugi mandat oni budu nadležni za imenovanje.
„Realno posmatrajući situaciju, vidimo da je stanje u BiH katastrofalno, da su velika zaduženja, a da je administracija ogromna. Ovo je, prije svega, praktično rješenje. U razgovoru sa srpskim kolegama, došli smo do zaključka da je najbolje da o mandatu odlučuje jedva od dvije zemlje koja te godine nije odlučila da se ne miješa u unutrašnje uređenje BiH. O tome tko će se i kako birati, dogovorit ćemo se naknadno“, rekao je za Šatro Božo Petrov, predsjednik Hrvatskog sabora.
Naš politički analitičar Risto Prelivoda smatra da je ovaj sistem biranja instituta Vulina demokratski mehanizam kojim se Bosna i Hercegovina može izvući iz neperspektivne pozicije zemlje u tranziciji, ali i velikih zaduženja.
„Prije svega, moramo da znamo koliko se u BiH troši na izbore. Koliko novca ide iz budžeta države, ali i koliko novca Srbija i Hrvatska svake godine potroše na izbornu kampanju tokom izbora u BiH. Ovo je takozvana „win-win-win“ situaciju, u kojoj se štede i novac i vrijeme BiH na putu ka EU“, smatra Prelivoda
Zorica Spojlić, društvena analitičarka smatra nešto drugo. Prema njenim riječima, ovo bi moglo dovesti demokratičnost bh. sistema u klopku, ali bi moglo biti i korisno. „Ukoliko ne bude jasnog dogovora ko kad imenuje institut, koga se na tu funkciju imenuje, i koje su realne sposobnosti tog kandidata, to bi moglo BiH vratiti na početak evroatlantskog puta, i zanemariti postignuti uspjeh“, naglašava Spojlić
Ipak, stručna javnost – analitičari i novinari, složni su u jednom. Ovo je možda i jedini način da BiH promijeni Izborni zakon, i to na način da riješi presude Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i drugi. Ali istovremeno i da zaštiti demokratski institut posrednog izbora i imenovanja, kao u slučaju gradonačelnika Sarajeva, Mostara te Vijeća naroda i oba Doma naroda.