Sarajevska Vijećnica, predstavlja jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda, te svakako simbol glavnog grada Bosne i Hercegovine. Objekat gradske vijećnice zvanično je otvoren 1896. godine, i bio je u funkciji sve do ratnih razaranja 90-h godina. Vijećnica je bila više puta granatirana od strane JNA i VRS-a. Krajem augusta 1992. godine zapaljena je zgrada Vijećnice, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 80% knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji BiH. Unutrašnjost vijećnice je gotovo potpuno uništena u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja.

Prvobitno je Vijećnica bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva, a nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine Vijećnica je služila gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora. Nakon toga Vijećnica postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH sve do 1992. godine.

Nakon što je obnovljena, Vijećnica je ponovo otvorena 9. maja 2014. godine i od tada pa sve do danas definitivno najbitnija i najprofitabilnija funkcija ovog simbola grada bilo je iznajmljivanje prostora za raznorazne evente i vjenčanja mladih parova. Na ideju o promjeni naziva i funkcije Vijećnice došli su gradonačelnik i čelni ljudi Kantona smatrajući da će na ovaj način moći popuniti budžet grada, te raditi na pravoj promociji usluga koje Vijećnica nudi.

Abdurahman Profit, jedan od inicijatora ovog pokreta, je za naš portal izjavio: “Vrijeme je da se Vijećnica prepusti Sarajlijama da je koriste na način na koji žele. Vidjeli smo da ljudi hoće da s slikaju ispred i unutra za Fejzbuka dok su lijepo obučeni i zašto bismo im to uskratili? Vidim da se bogatiji parovi vole vjenčavati tu i treba ih pustiti. Mi imamo pun budžet, Vijećnica ne zjapi prazna, a ljudi sretni.”