Klimatske promjene i globalno zatopljenje sve više i više utiču na zdravlje stanovništva. U Domu zdravlja Banjaluka kažu da svakodnevno dobijaju sve veći broj pritužbi na zdravstveno stanje, i to upravo zbog promjena vremena.
„Promjene vremena uzrokuju glavobolju, nesanicu, odavanju porocima i dezorijentisanost. One su najveći uzročnih sve češće anksioznosti, depresije i potpune apatije kod stanovništva. Pokušavamo odrediti načine sprečavanja, pa ponekad za pacijente imamo potpuno drugačije terapije i načine liječenja. Ipak, moramo biti svjesni da je ovoj veliki globalni problem, i da ga medicina ne može sama riješiti“, kaže dr Jokić, ljekarka opšte medicine u banjalučkom Domu zdravlja.
Prema evidenciji Doma zdravlja Banjaluka, na promjene vremena žale se mladi, ljudi srednje životne dobi, nezaposleni i bivši radnici, ali i akademska zajednica. Međutim, najveći broj žalbi na promjene vremene dolazi od starijih.
„Najveće probleme sa promjenom vremena imaju pacijenti starij životne dobi, a imamo i pacijente u dubokoj starosti. Oni su mahom učesnici Narodno-oslobodilačke borbe, i ta se populacija žali na promjene vremena. Kod njih su uočljivi najteži simptomi promjene vremena jer, kako nam kažu, ne mogu više prepoznati svoju okolinu, nemaju s kim da komuniciraju, s kim da podijele mišljenje“, kaže dr Jokić.
U nekoliko slučajeva, kažu u Domu zdravlja, pacijenti ne mogu da se sjete šta su i zbog čega radili, niti mogu da uoče rezultate svog rada. Takvi slučajevi kategorizuju se kao teška depresija pa čak i psihoza, budući da pacijent ima krizu identiteta i vjeruje da ga društvo ubjeđuje da radi i dela protiv samog sebe, te da je opasan za okolinu.
„Postoje ekstremni slučajevi u kojima mi pacijenti govore da je bolje da nikad ništa nisu ni radili, jer sve izgleda kao da nisu, i da njihov rad djeluje uzaludan. Jedna od pacijentkinja čak mi je rekla kako je ubijeđena da je njena strana pobijedila u NOB-u, i da joj zbog toga sve izgleda kao da se borila na drugoj strani. Takvim slučajevima psihoze je najteže pristupiti, budući da ljudima u dubokoj starosti treba pomoći da kroz nju prođu što bezbolnije i bez velikih posljedica, te da se ne osjećaju iznevjereno“, zaključuje dr Jokić.