Nakon odluke Ministarstva obrazovanja nauke i mladih Kantona Sarajevo da škole moraju uvesti programe na svim nacionalnim jezicima Bosne i Hercegovine za djecu u osnovnim školama, provedena je anketa među roditeljima čiji su rezultati pokazali kako najviše roditelja između ova tri jezika za svoju djecu želi njemački.

Naime, odluka roditelja o maternjem jeziku je isključivo njihova, te imaju pravo da se izjasne kako žele. Ono što je iznenadilo javnost je činjenica da ranije nije bilo poznato njemačko porijeklo tolikog broja građana Sarajeva. Zbog ovoga smo pitali roditelje, odakle im njemačko porijeklo i kako su došli do tog izjašnjavanja.

“Pa eto naš pradjed je radio nešto u Austriji. Nismo sigurni je li bilo baš društveno korisno, jer ga je nešto policija zatvarala, ali opet, i osuđenici imaju pravo na identitet. Tako da i mi imamo pravo da se nazivamo Austrijancima, pa stoga i pravo na njemački jezik za našu djecu. Ko nam to može uskratiti? Ako treba mi ćemo se organizovati u udruženje građana, nama to nije problem. Možemo pokrenuti i online peticiju, a to je opasan alat za razne buntovnike”, rekao je Amir Hansiavdagić, roditelj dvoje djece koja pohađaju osnovnu školu.

Osim borbe na lokalnom nivou, neki roditelji su zaprijetili i međunarodnom borbom sa viših instanci za svoje pravo da se izjasne kao Njemci i Austrijanci, a samim tim i imaju pravo da im djeca uče njemački u školi.

“Ja imam sestru u Njemačkoj i dva puta sam bila gore. Tako mi je prirastao taj identitet da sam odmah poželjela da uzmem njemački pasoš što nije bilo moguće. Stoga sam odlučila da svojoj djeci da obezbijedim školovanje na jeziku njihove majke i želim da se moja odluka poštuje. Ukoliko mi se ne udovolji, mi, roditelji budućih mladih Austrijanaca i Nijemaca smo spremni tužiti Bosnu i Hercegovinu na Međunarodnom sudu pravde u Strasburu”, rekla je Amina Gastarbajter, majka malog Bastiana koji je dobio ime po poznatom njemačkom fudbaleru Schweinsteigeru.

Ostalih 13% se dijele na italijanski, švedski, bosanski, hrvatski i srpski.